Posle atentata u Sarajevu 28. juna 1914. godine, u kojem su ubijeni austrougarski prestolonaslednik nadvojvoda Franc Ferdinand i njegova supruga Sofija Hoenberg, Austrougarska je Srbiji 23. jula 1914. godine uputila ultimatum sa deset zahteva.
Iako je u preambuli naglašeno da se od Srbije očekuje saradnja u rasvetljavanju atentata, pojedini zahtevi su predstavljali direktno mešanje u unutrašnje poslove jedne suverene države. Najspornija tačka bila je zahtev da austrougarski policijski i pravosudni organi učestvuju u istrazi na teritoriji Srbije i u progonu osoba osumnjičenih za umešanost u atentat.
Vlada Srbije, na čelu sa predsednikom Nikolom Pašićem, pokušala je da pronađe kompromis. Odgovor je uručen 25. jula 1914. godine, nekoliko minuta pre isteka roka. Srbija je prihvatila gotovo sve zahteve, ali je odbila onaj koji je ugrožavao njen državni suverenitet – neposredno učešće austrougarskih službenika u istrazi na srpskoj teritoriji.
Austrougarska je odgovor Srbije ocenila kao neprihvatljiv i prekinula diplomatske odnose. Tri dana kasnije, 28. jula 1914. godine, Austrougarska je objavila rat Srbiji, čime je počeo sukob koji će prerasti u Prvi svetski rat.
Nakon objave rata usledila je austrougarska artiljerijska bombardovanja Beograda 29. i 30. jula 1914. godine. Srbija se našla na početku najvećeg ratnog sukoba do tada, u kojem će tokom narednih godina pretrpeti ogromna razaranja, ali i steći međunarodno priznanje kroz svoju ratnu borbu.
Zahtevi
Austro-Ugarska tražila je od Srbije sledeće:
- Da spreči izdavanje publikacija koja podstiču mržnju i neprijateljstvo prema Austro-Ugarskoj.
- Da momentalno raspusti organizaciju Narodna odbrana, i da isto postupi i sa drugim organizacijama koje učestvuju u propagandi protiv Austro-Ugarske.
- Da iz javnog obrazovanja ukloni sve što bi moglo da služi za podsticanje propagande protiv Austro-Ugarske.
- Da iz vojske i administracije uopšte ukloni sve oficire koji su krivi za propagandu protiv Austro-Ugarske, a imena tih oficira dostavi vlasti Austro-Ugarske.
- Da prihvati učešće austro-ugarskih organa vlasti u suzbijanju subverzivnih delatnosti protiv Austro-Ugarske na teritoriji Srbije.
- Da preduzme sudski postupak protiv saučesnika Sarajevskog atentata koji su na srpskoj teritoriji, uz pomoć i uputstva austro-ugarskih organa.
- Da momentalno uhapsi dve imenovane osobe koje su upletene u atentat po istrazi koju je preliminarno sprovela Austro-Ugarska.
- Da efikasnim merama spreči nelegalni prenos oružja i eksploziva preko granice.
- Da uputi Austro-Ugarskoj objašnjenja povodom izjava visokih srpskih zvaničnika u Srbiji i inostranstvu, koji su izrazili neprijateljstvo prema Austro-Ugarskoj.
- Da bez odlaganja obavesti Austro-Ugarsku o ispunjavanju ovih obaveza.
Značaj događaja:
Jul 1914. godine predstavlja jednu od ključnih prelomnih tačaka svetske istorije. Kriza izazvana atentatom u Sarajevu pretvorila se u sukob velikih sila – Austrougarske, Nemačke, Rusije, Francuske i Velike Britanije – koji je za samo nekoliko nedelja zahvatio gotovo celu Evropu. Србија, iako mala država, postala je prvo bojno polje Prvog svetskog rata.
Foto: Ilustracija atentata na nadvojvodu Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju Čotek u Sarajevu. (Achille Beltrame, La Domenica del Corriere, 12. jula 1914.)
